- Zagreb, Ulica Pavla Šubića 9
- ivan@odvjetnik-guberina.hr
- +385 95 870 5140
Kako ubrzati postupak izdavanja dozvole za boravak i rad za stranog radnika: šutnja uprave i upravna tužba
Predali ste zahtjev za dozvolu za boravak i rad stranog radnika, a postupak već mjesecima stoji. Zvali ste Hrvatski zavod za zapošljavanje, zvali ste Ministarstvo unutarnjih poslova, slali e-mailove. Strani radnik je trebao odavno započeti s radom, a status zahtjeva je nepromijenjen. Postoji konkretan pravni mehanizam za ubrzavanje takvih postupaka: institut šutnje uprave i upravna tužba prema Zakonu o upravnim sporovima (Narodne novine br. 36/2024, 39/2026; dalje: Zakon o upravnim sporovima).
Prema Zakonu o strancima (Narodne novine br. 133/2020, 114/2022, 151/2022, 40/2025; dalje: Zakon o strancima) rok za odluku o uredno podnesenom zahtjevu za dozvolu za boravak i rad (kolokvijalno; radna dozvola) je 15 dana (iako se navedeno produljuje novim najavljenim promjenama Zakona o strancima te će, ukoliko trenutni prijedlog izmjena i dopuna stupi na snagu, iznositi 90 dana odnosno 120 dana u iznimnim i opravdanim okolnostima). Kad MUP propusti taj rok, podnositelj zahtjeva za radnu dozvolu ima pravo na sudsku zaštitu. Praksa pokazuje da samo pokretanje upravnog spora u velikoj većini slučajeva dovodi do donošenja rješenja čak i prije negoli sud okonča postupak.
Što je šutnja uprave i kada nastaje u postupku radne dozvole
Šutnja uprave je stanje u kojem javnopravno tijelo propusti u zakonom propisanom roku odlučiti o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke. U postupku izdavanja dozvole za boravak i rad stranom radniku, šutnja uprave nastaje kada policijska uprava odnosno policijska postaja MUP-a ne donese rješenje o uredno podnesenom zahtjevu u roku određenom Zakonom o strancima.
Zakonski rok za odluku o zahtjevu
Zakon o strancima jasno propisuje rok u kojem MUP mora odlučiti o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad. Konkretno, člankom 91. stavkom 7. Zakona o strancima propisano je da je policijska uprava odnosno policijska postaja dužna odlučiti o urednom zahtjevu u roku od 15 dana od dana njegova podnošenja. Drugim riječima, čim je proteklo 15 dana od urednog zahtjeva bez rješenja, MUP je u prekoračenju zakonskog roka. Tu nastaje pravo na sudsku zaštitu, no ne odmah po proteku tog roka. Naime, sukladno članku 40. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima:
„Pri pokretanju spora zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili propuštanja postupanja u propisanom roku tužba se sudu podnosi najranije osam dana nakon isteka propisanog roka.”
Slijedom čega je potrebno pričekati dodatnih 8 dana nakon proteka roka kako biste bili ovlašteni podnositi upravnu tužbu radi šutnje uprave, dok bi podnošenje iste prije isteka tog roka imalo za posljedicu da je upravna tužba preuranjena.
No, kako je to prethodno napomenuto, najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o strancima predviđa se bitno produljenje tog roka. Ako trenutačni prijedlog izmjena i dopuna stupi na snagu u predloženom obliku, nadležno tijelo bilo bi dužno o zahtjevu odlučiti što je prije moguće, ali najkasnije u roku od 90 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U taj bi se rok uračunavalo i vrijeme potrebno za provedbu testa tržišta rada, kada je on propisan. Dodatno, u iznimnim i opravdanim okolnostima povezanima sa složenošću pojedinog zahtjeva, rok bi se mogao produljiti za još 30 dana, što znači da bi ukupno mogao iznositi najviše 120 dana, uz obvezu obavještavanja podnositelja zahtjeva o takvom produljenju.
Koraci za ubrzavanje postupka
1. Provjera urednosti zahtjeva
Rok od 15 dana teče od dana podnošenja urednog zahtjeva. Slijedom navedenog, prije pokretanja bilo kakvih radnji, treba utvrditi je li zahtjev formalno potpun i uredan.
2. Potencijalni korak: požurnica
Preporuka je pisanim dopisom odnosno požurnicom pokušati ubrzati postupak uz navod kako ćete u protivnom podnijeti upravnu tužbu zbog šutnje uprave. Unatoč činjenici što dopis odnosno požurnica formalno ne mora prethoditi pokretanju spora, u praksi je preporučljiva. Ona dokumentira aktivnost stranke i u dijelu predmeta dovede do donošenja rješenja bez daljnjih pravnih radnji.
3. Upravna tužba zbog šutnje uprave
U slučaju da požurnica ne urodi plodom, sljedeći je korak upravna tužba pred nadležnim upravnim sudom. Tužba se podnosi temeljem članka 38. stavka 2. točke 2. Zakona o upravnim sporovima, u kojem je navedeno kako se tužbom može zahtijevati donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku. Kako je prethodno spomenuto tužba se podnosi najranije osam dana nakon isteka propisanog roka (čl. 40. st. 2. ZUS-a). Uz tužbu se prilaže dokaz o trenutku podnošenja zahtjeva odnosno pokretanja upravnog postupka.
4. Što se događa nakon podnošenja tužbe
U mnogo predmeta, MUP odnosno policijska uprava/postaja tijekom upravnog spora donese rješenje koje je propustilo donijeti u roku. Sud tada poziva tužitelja da se izjasni je li zadovoljan naknadno donesenim rješenjem; ako jest, spor se obustavlja, a tuženik (MUP) je dužan snositi troškove postupka. U slučaju da MUP ne riješi predmet tijekom upravnog spora, sud će naložiti istom da riješi predmet u određenom roku te naložiti snošenje troškova postupka. Naravno, dosuđivanje troškova je pod uvjetom da je Vaš zahtjev osnovan.
Što kaže sudska praksa
Sudska praksa hrvatskih upravnih sudova nedvosmislena je: rok za odluku o zahtjevu za dozvolu za boravak i rad je prekluzivan, a ne instruktivan. Brojne odluke prvostupanjskih upravnih sudova potvrđuju osnovanost tužbe radi šutnje uprave u ovim okolnostima dok i praksa Visokog upravnog suda RH potvrđuje da pozivanje MUP-a na potrebu sigurnosnih provjera, terenskih provjera ili suradnje s drugim tijelima ne može opravdati prekoračenje zakonskog roka.
Primjerice, u Rješenju Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Usž-563/2025-2 od 26. ožujka 2025. (tužitelj: trgovačko društvo poslodavac; tuženik: Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Policijska uprava zagrebačka), sud je odbio žalbu tuženika i potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je upravni spor obustavljen i naložena naknada troškova tužitelju. Iz obrazloženja tog rješenja:
„Neosnovano se tuženik poziva na članak 101. ZUP-a kada se u konkretnom slučaju u pogledu roka za donošenje odluke o podnesenom zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad primjenjuje članak 91. stavak 5. ZoS-a, kao lex specialis u odnosu na ZUP. Kako je člankom 91. stavkom 5. ZoS-a propisano da je tuženik o uredno podnesenom zahtjevu dužan odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova podnošenja, a s obzirom na jasan izričaj navedene zakonske odredbe, osnovano je zaključeno da ista ne propisuje razloge kojima bi se moglo opravdavati prekoračenje roka za donošenje odluke o zahtjevu niti su takvi razlozi predviđeni ZUP-om.”
U istom rješenju, sud je odbacio i argumentaciju MUP-a o nužnosti vremena za sigurnosne i terenske provjere:
„…na drugačije rješenje ove upravne stvari nisu od utjecaja navodi tuženika da je za donošenje odluke potrebno provesti različite provjere (sigurnosne, terenske i slično) te da je potrebna suradnja s drugim javnopravnim tijelima koja iziskuje određeno vrijeme jer je voljom zakonodavca propisan rok za donošenje odluke o zahtjevu radi ubrzanja predmetnih postupaka te bez propisanih iznimaka za njegovo prekoračenje.”
Drugim riječima sud je zaključio kako je zakonodavac svjesno propisao kratak rok upravo radi ubrzanja postupaka i nije predvidio iznimke. Operativno opterećenje tijela nije pravni razlog za prekoračenje roka.
Najčešće greške koje sprječavaju ubrzavanje postupka
- Pasivno čekanje rješenja „jer postupak traje”. Bez aktivne pravne radnje, predmet ostaje u redu. Pravna sredstva su upravo zato propisana.
- Pozivanje na rok od 60 dana iz ZUP-a. U postupku radne dozvole primjenjuje se kraći rok iz Zakona o strancima kao lex specialis. Pogrešno definiran rok znači propušten trenutak za pokretanje spora. Ponavlja se da je potrebno uzeti u obzir kako će izmjenama i dopunama Zakona o strancima ovaj rok biti produžen.
- Tužba bez dokaza o trenutku podnošenja zahtjeva. Uz tužbu se obvezno prilaže dokaz o pokretanju upravnog postupka (čl. 39. st. 4. ZUS-a). Bez tog dokaza tužba je nepotpuna.
- Tužba prije isteka 8 dana od propisanog roka. Tužba se podnosi najranije osam dana nakon isteka propisanog roka (čl. 40. st. 2. ZUS-a), inače je tužba preuranjena.
- Neuredan zahtjev kao temelj. Prije podnošenja tužbe treba kontrolirati formalnu urednost dokumentacije.
Saznajte više u našim stručnim člancima
-
Kako ubrzati izdavanje radne dozvole za stranog radnika -
Žalba u postupku javne nabave: sve što treba znati u 2026. -
Kako koristiti AI alate za poslovanje i biti usklađen s EU Aktom o umjetnoj inteligenciji -
Ugovoru o građenju iz perspektive izvođača - sve što trebate znati u 2025. godini -
Razlika između redovitog i izvanrednog otkaza ugovora o radu
Česta pitanja
Koliko traje postupak izdavanja dozvole za boravak i rad odnosno koji je zakonski rok?
Zakon o strancima propisuje rok od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (najavljena je promjena na način da će zakonski rok biti produžen na 90 odnosno 120 dana), dok u praksi taj postupak mnogo dulje od zakonom propisanog roka.
Tko snosi odvjetničke troškove ako MUP donese rješenje tek nakon što je tužba podnesena?
Trošak upravnog spora snosi tuženik (MUP) u slučaju da je tužba osnovana. Članak 147. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima izričito propisuje da, kad je spor obustavljen nakon što je tuženik postupio po tužbenom zahtjevu, tužitelj ima pravo na naknadu troškova spora.
Može li MUP-u prigovoriti da je za odluku potrebno obaviti sigurnosne i terenske provjere?
Pravna pozicija MUP-a po tom pitanju nije utemeljena. Sudska praksa je do sada potvrdila da nužnost sigurnosnih i terenskih provjera, kao ni potreba za suradnjom s drugim tijelima, nisu pravni razlozi za prekoračenje propisanog roka te trenutno nema zakonom propisanih iznimaka.
Treba li poslodavac prije pokretanja spora čekati formalno odbijanje zahtjeva?
Ne. Upravni spor zbog šutnje uprave pokreće se upravo zato što odluka nije donesena u roku. Čekanje na formalno odbijanje pretvara situaciju u sasvim drugu vrstu postupka (tužba protiv pojedinačne odluke). Šutnja uprave je institut koji sprječava da neaktivnost tijela onemogući ostvarenje prava.
Postoji li rizik da se podnošenjem tužbe pogorša položaj zahtjeva?
Ne. Upravni spor je redoviti instrument sudske zaštite zajamčen zakonodavnim okvirom, a tijelo nema diskreciju „kažnjavati” stranku zbog ostvarivanja prava na sudsku zaštitu. Naprotiv, samo pokretanje spora obvezuje tuženika da postupa s većom pažnjom.
Trebate ubrzati postupak izdavanja dozvole za boravak i rad za stranog radnika?
Ako želite savjetovanje ili cjelokupan postupak ubrzavanja prepustiti odvjetniku, od pregleda dokumentacije i urednosti zahtjeva, sastava upravne tužbe i zastupanja pred nadležnim upravnim sudom, do praćenja rješenja i naplate troškova spora od MUP-a, slobodno se obratite putem kontakt obrasca niže, e-mailom: ivan@odvjetnik-guberina.hr ili telefonom: +385 95 870 5140.
O autoru
Ivan Guberina je odvjetnik u Zagrebu fokusiran na pravne potrebe trgovačkih društava te poslovanje s modernim tehnologijama u digitalnom okruženju.
Napomena: predmetni članak služi isključivo u informativne svrhe i ne može zamijeniti individualno stručno savjetovanje. S obzirom na to da se zakonski propisi i sudska praksa povremeno mijenjaju, postoji mogućnost da određeni navodi nisu u potpunosti ažurni u trenutku čitanja.
Kontaktirajte nas bez obaveza
Odvjetnički ured Ivan Guberina stoji vam na raspolaganju za pružanje savjeta i podrške kroz svaki korak pravnog procesa. Bez obzira trebate li savjet, zastupanje ili samo dodatne informacije o vašem slučaju, obratite nam se s povjerenjem.
Kontaktirajte nas bez obaveza i saznajte kako vam možemo pomoći u zaštiti vaših prava.
ivan@odvjetnik-guberina.hr
Broj telefona
+385 95 870 5140
Adresa
10000 Zagreb, Hrvatska
