Koja je razlika između redovitog i izvanrednog otkaza ugovora o radu?

7 ključnih razlika koje morate znati

U hrvatskom radnom pravu, otkaz ugovora o radu jedno je od najčešće korištenih, ali i najčešće osporavanih pravnih sredstava. Međutim, razlika između redovitog i izvanrednog otkaza često ostaje nejasna ne samo radnicima, nego i poslodavcima.

Zakon o radu (“Narodne novine” br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.; dalje: ZOR) jasno razdvaja ove dvije vrste otkaza po kriterijima poput razloga otkaza, otkaznog roka, prava na otpremninu i mogućnosti sudske zaštite, ali u praksi često dolazi do zlouporabe ili neznanja, što dovodi do skupih sudskih sporova i narušenih odnosa.

Kao odvjetnik s višegodišnjim iskustvom iz radnog prava, u ovom članku ću prikazati temeljne razlike između redovitog i izvanrednog otkaza, uključujući i primjere iz prakse. Posebno se napominje da je ovaj članak pisan iz perspektive da poslodavac daje otkaz radniku, ne objašnjavajući obrnutu situaciju.

📑 Sadržaj

Što je redoviti otkaz ugovora o radu?
Što je izvanredni otkaz ugovora o radu?
7 ključnih razlika između redovitog i izvanrednog otkaza
Primjeri iz sudske prakse
Koje su posljedice nezakonitog otkaza?
Što poslodavac i radnik trebaju učiniti prije i nakon otkaza?
Često postavljana pitanja
Zaključak

1. Što je redoviti otkaz ugovora o radu?

Redoviti otkaz ugovora o radu (čl. 115. ZOR) je najčešći oblik prestanka radnog odnosa koji poslodavac ili radnik može dati uz poštivanje otkaznog roka. Da bi bio zakonit, poslodavac mora imati jedan od četiri opravdana razloga:

Poslovno uvjetovani otkaz – npr. smanjenje obujma posla, organizacijske promjene, tehnološki višak.
Osobno uvjetovani otkaz – radnik zbog trajnih osobina ili zdravstvenih ograničenja nije u mogućnosti uredno ispunjavati radne obveze.
Skrivljeno ponašanje radnika – povreda radnih obveza koja nije teška, ali opravdava otkaz uz otkazni rok.
Nezadovoljenje na probnom radu – ako radnik u probnom roku ne ispunjava očekivanja, poslodavac može redovito otkazati ugovor; važno je napomenuti da se dosta pravne zaštite koje ZOR pruža radnicima u slučaju otkaza ne odnose na otkaz na probnom radu.

Otkazni rok ovisi o duljini radnog odnosa (čl. 121. ZOR), a radnik za to vrijeme ima pravo na punu plaću.

📌 Napomena: Kod poslovno uvjetovanog otkaza, ako je radnik radio kod poslodavca najmanje dvije godine, ima pravo i na otpremninu (čl. 126. ZOR). Iznos otpremnine određuje se s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, a ne smije se ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

2. Što je izvanredni otkaz ugovora o radu?

Izvanredni otkaz ugovora o radu (čl. 116. ZOR) moguć je bez otkaznog roka, kada postoji osobito teška povreda obveze ili druga važna okolnost zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć čak ni do isteka otkaznog roka.

Primjeri:

višestruko neopravdano izostajanje s posla
alkoholiziranost ili nasilničko ponašanje na radnom mjestu
krađa, pronevjera ili ozbiljno ugrožavanje sigurnosti radnog mjesta

Rok za izvanredni otkaz je 15 dana od saznanja za povredu (čl. 116. st. 2. ZOR), no važno je napomenuti da se to odnosi od dana saznanja za povredu, dakle ako je primjerice povreda napravljena prije 25 dana, a poslodavac je tek danas saznao za povredu, rok za izvanredni otkaz počinje teći od danas.

📌 Napomena: Sudovi strogo ocjenjuju opravdanost izvanrednog otkaza – poslodavac mora dokazati da je povreda doista onemogućila nastavak suradnje.

💡 Ključni savjet

Redoviti otkaz se daje na temelju jednog od četiri razloga, a izvanredni otkaz jedino zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, zbog koje uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Proučite druge stručne članke

3.🔍7 ključnih razlika između redovitog i izvanrednog otkaza

Razlika između redovitog i izvanrednog otkaza ne leži samo u nazivu ili formalnosti — već u pravnim posljedicama, rokovima, uvjetima i pravima radnika koja se bitno razlikuju, a u praksi često presuđuju u sudskim sporovima. U nastavku donosimo sedam najvažnijih razlika koje svaki radnik i poslodavac mora razumjeti.

Osnova otkaza – razlog za prestanak radnog odnosa

Redoviti otkaz temelji se na razlozima koji se mogu podijeliti u četiri skupine:
- poslovno uvjetovani otkaz (npr. organizacijske promjene, tehnološki višak),
- osobno uvjetovani otkaz (radnik više nije sposoban za izvršavanje ugovornih obveza),
- skrivljeno ponašanje radnika (lakše povrede),
- nezadovoljavajuće rezultate na probnom radu.
Izvanredni otkaz se daje samo kad postoji osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa ili druga izvanredna okolnost zbog koje nastavak radnog odnosa više nije moguć niti do isteka otkaznog roka (čl. 116. st. 1. ZOR).

Otkazni rok

Kod redovitog otkaza, radnik ima pravo na otkazni rok koji varira ovisno o duljini prethodnog radnog odnosa, a u nekim slučajevima i do par mjeseci (čl. 122. ZOR).
Kod izvanrednog otkaza, nema otkaznog roka – radni odnos prestaje trenutno, danom dostave otkaza.

Rok za davanje otkaza

Redoviti otkaz može se dati u bilo kojem trenutku, bez posebnog roka, uz poštivanje otkaznog roka.
Izvanredni otkaz mora biti dan u roku od 15 dana od saznanja za okolnost koja ga opravdava (čl. 116. st. 2. ZOR). Ako se taj rok propusti, otkaz je nepravodoban i nezakonit.

Pravo na otpremninu

Kod redovitog otkaza, ako radnik ima najmanje dvije godine neprekidnog rada kod istog poslodavca, te ako otkaz nije uvjetovan ponašanjem radnika ili ako radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu nema navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ima pravo na zakonom propisanu otpremninu (čl. 126. ZOR).
Kod izvanrednog otkaza, nema prava na otpremninu, jer se smatra da je radnik teškom povredom ugovora sam izazvao prestanak radnog odnosa.

Pravo na sudsku zaštitu

U slučaju redovitog otkaza, sud ispituje:
- postoji li stvaran i opravdan razlog,
- je li poslodavac pravilno proveo proceduru (upozorenje, potencijalno savjetovanje, dokumentacija),
U slučaju izvanrednog otkaza, teret dokazivanja je veći i leži na poslodavcu koji mora dokazati:
- postojanje teške povrede,
- neodrživost daljnjeg radnog odnosa,
- pravodobnost otkaza.

Mogućnost povratka na posao

U oba slučaja radnik može tužbom zatražiti utvrđenje nezakonitosti otkaza i povratak na posao ili umjesto toga sudski raskid ugovora o radu uz naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća.

Upozorenje prije otkaza

Kod redovitog otkaza zbog ponašanja, poslodavac mora prethodno pisano upozoriti radnika, osim posebnih okolnosti (čl. 119. ZOR).
Kod izvanrednog otkaza, upozorenje nije obavezno, jer se pretpostavlja da je povreda toliko teška da bi daljnji rad bio nemoguć čak i privremeno. No ipak prije bilo koje vrste otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Tablica razlika između redovitog i izvanrednog otkaza

Kriterij	Redoviti otkaz	Izvanredni otkaz
Osnova	Poslovni, osobni razlozi, lakše povrede, probni rad	Osobito teška povreda ili izvanredna okolnost (čl. 116. st. 1. ZOR)
Otkazni rok	Postoji (ovisno o stažu) (čl. 122. ZOR)	Nema – prestaje odmah
Rok za otkaz	U bilo kojem trenutku	U roku 15 dana od saznanja (čl. 116. st. 2. ZOR)
Otpremnina	Da, ako su ispunjeni uvjeti (čl. 126. ZOR)	Ne pripada
Sud	Ispituje razlog i proceduru	Poslodavac dokazuje povredu, neodrživost i pravodobnost
Povratak na posao	Moguć sudskom tužbom ili moguć raskid i naknada (3–8 plaća)	Isto kao kod redovitog otkaza
Upozorenje	Obavezno kod otkaza zbog ponašanja radnika (izuzetno nije)	Nije obavezno, ali radniku se mora omogućiti obrana (ako je moguće)

4. Primjeri iz sudske prakse

📌 Primjer 1 – izvanredni otkaz i sudski raskid ugovora o radu

Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revr 619/08-2 od 16. lipnja 2009.g.: „Ukoliko se tijekom parničnog postupka utvrdi da radnica nije počinila osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa koje joj poslodavac stavlja na teret, sud će udovoljiti tužbenom zahtjevu radnice za raskid ugovora o radu i zahtjevu za naknadu štete zbog nedopuštenog otkaza ugovora o radu.“

📌 Primjer 2 – izvanredni otkaz zbog nedostupnosti radnika

Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revr 1327/09-2 od 24. studenog 2009.g.: „Ukoliko je radnik potajno napustio radno mjesto na način da nakon toga nije bio dostupan poslodavcu, niti je istoga izvijestio o tome, time da je prethodno višekratno bio opominjan na povrede radnih obveza od strane poslodavca, tada su se ispunile pretpostavke za izvanredni otkaz ugovora o radu.“

📌 Primjer 3 – otkaz na probnom radu

Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod posl. br. Revr 525/07-2 od 12. prosinca 2007.g.: „Prema odredbi čl. 31. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 137/04 – dalje u tekstu ZR) prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, koji je u smislu odredbe čl. 2. istog zakonskog članka ne smije trajati duže od šest mjeseci, – prema odredbi st. 3. istog članka, ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje sedam dana. Svrha je probnog rada utvrđenje radnikovih sposobnosti za uspješno obavljanje poslova određenog radnog mjesta, pa ako poslodavac tijekom trajanja probnog rada utvrdi da radnik nije zadovoljio na radu, može mu se otkazati ugovor o radu.

U konkretnom slučaju tuženik je imao opravdan razlog za otkaz ugovora o radu tužiteljice, ocijenivši da ona tijekom probnog rada na radu nije zadovoljila (čl. 113. st. 1. alineja 3. ZR). Stoga nije osnovan tužbeni zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti odluke tuženika o otkazu ugovora o radu tužiteljice.“

📌 Primjer 4 – opravdani razlog za redoviti otkaz

Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod posl. br. Revr 691/12-2 od 19. lipnja 2012.g.: „Poslodavac je u ovom slučaju redovito otkazao tužiteljev ugovor o radu poštivajući propisanu proceduru otkazivanja, a tijekom postupka dokazao je da je postojao opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Tužitelj je naime i prije donošenja pobijane odluke o otkazu dva puta upozoren na kršenje radne obveze izdavanjem lažnog računa (2. lipnja 2009., 6. srpnja 2009.), a povreda zbog koje je donesena odluka o otkazu po ocjeni ovoga suda predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa.“

5. Koje su posljedice nezakonitog otkaza?

Kada sud utvrdi da je otkaz nezakonit, radnik ima pravo na dvije glavne vrste zaštite (čl. 125. ZOR):

✅ 1. Vraćanje na posao

Ako radnik traži povratak, sud donosi odluku o ponovnom uspostavljanju radnog odnosa. Poslodavac mora:

vratiti radnika na prethodno radno mjesto
isplatiti zaostale plaće s kamatama
platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za cijelo sporno razdoblje

✅ 2. Naknada štete i prestanak radnog odnosa

Ako radnik ne traži povratak ili je povratak objektivno nemoguć, ima pravo na:

naknadu štete u visini neisplaćenih plaća (do najviše 8 bruto plaća)

6. Što poslodavac i radnik trebaju učiniti prije i nakon otkaza?

Bez obzira jeste li poslodavac koji razmatra otkaz radniku, ili radnik koji je dobio otkaz, važno je znati kako zakon propisuje tijek postupka i koja su vaša prava i obveze.

➤ Ako ste poslodavac:

✅ Osigurajte jasnu dokumentaciju razloga za otkaz

✅Prethodno pisano upozorenje

✅ Poštujte rokove i proceduru (posebno kod izvanrednog otkaza – 15 dana od saznanja za razlog)

✅ Savjetujte se ili suodlučite s radničkim vijećem ako ste dužni prema propisima
✅ Dostavite otkaz u pisanom obliku s obrazloženjem i jasnim datumom

➤ Ako ste radnik:

✅ Zatražite pisano obrazloženje otkaza ako ga niste dobili

✅ Provjerite je li poštovan otkazni rok i imate li pravo na otpremninu

✅ Ako sumnjate u zakonitost – podnesite zahtjev za zaštitu prava poslodavcu u roku 15 dana

✅ Ako poslodavac ne reagira, možete tužiti poslodavca pred nadležnim sudom, ali pripazite na kratke rokove za poduzimanje radnje (15 dana za podnošenje zahtjeva za zaštitu te 15 dana za podnošenje tužbe)

7. Često postavljana pitanja

1. Koja je osnovna razlika između redovitog i izvanrednog otkaza?

Redoviti otkaz se daje uz otkazni rok i temelji se na razlozima kao što su višak radne snage, nezadovoljavajući rad ili osobne okolnosti radnika. Izvanredni otkaz stupa na snagu odmah, bez otkaznog roka, i daje se samo kad je došlo do osobito teške povrede radne obveze ili druge važne okolnosti.

2. Mora li poslodavac obrazložiti otkaz?

Da. Svaki otkaz mora biti u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje. Ako obrazloženja nema ili nije dovoljno konkretno, otkaz može biti nezakonit.

3. Što ako radnik dobije otkaz bez upozorenja?

Upozorenje u pravilu nije uvijek nužno, ali kod redovitog otkaza češće je nužno negoli ne.

4. Ima li radnik pravo na otpremninu?

Kod redovitog otkaza radnik ako je radio najmanje dvije godine, ima pravo na otpremninu. Otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Također, kod izvanrednog otkaza otpremnina se ne isplaćuje.

5. Može li poslodavac dati izvanredni otkaz zbog samo jedne greške?

Može, ali samo ako se radi o dovoljno teškoj povredi obveze odnsono ako su zadovoljeni uvjeti iz ZOR-a. Svakako mora postojati proporcionalnost između težine povrede i posljedice.

8. Zaključak

Prekid radnog odnosa je osjetljivo pravno pitanje koje utječe na egzistenciju, reputaciju i sigurnost — kako radnika, tako i poslodavca. U praksi, upravo pogrešna procjena vrste otkaza, nepraćenje rokova ili neuredna dokumentacija najčešće dovode do sporova koji se završavaju na sudu.

Bez obzira jeste li radnik koji je dobio otkaz i ne zna kako dalje, ili poslodavac koji želi pravno sigurno postupiti — pravodobna pravna pomoć može vam uštedjeti vrijeme, novac i nepotreban stres.

Ako imate bilo kakva pitanja ili sumnje u vezi otkaza ugovora o radu, slobodno nam se obratite. Profesionalnim pristupom pomoći ćemo Vam da jasno razumijete svoja prava i donesete pravu odluku.

Javite se porukom, e-mailom (ivan@odvjetnik-guberina.hr), pozivom (+385958705140) ili upitom putem obrasca te očekujte odgovor u roku 24 sata.

Kontaktirajte nas bez obaveza

Odvjetnički ured Ivan Guberina stoji vam na raspolaganju za pružanje savjeta i podrške kroz svaki korak pravnog procesa. Bez obzira trebate li savjet, zastupanje ili samo dodatne informacije o vašem slučaju, obratite nam se s povjerenjem.

Kontaktirajte nas bez obaveza i saznajte kako vam možemo pomoći u zaštiti vaših prava.