Kako do naknade štete nakon prometne nesreće:

Veliki Vodič kroz cjelokupni postupak naknade štete

Naknada štete nakon prometne nesreće

Prometne nesreće svakodnevna su pojava na hrvatskim cestama, a njihove posljedice mogu biti dalekosežne – od fizičkih ozljeda i psihičke traume do ozbiljnih financijskih gubitaka. Ako ste se našli u situaciji u kojoj ste pretrpjeli štetu zbog tuđe nepažnje u prometu, bilo kao vozač, suvozač, pješak ili biciklist, važno je znati da imate pravo na naknadu štete. Čak i ako ste djelomično krivi, zakon u određenim okolnostima Vam daje mogućnost ostvarivanja naknade štete. 

U ovom vodiču detaljno objašnjavamo što sve obuhvaća naknada štete nakon prometne nesreće, kako točno izgleda postupak, kome se zahtjev podnosi, koje dokaze trebate prikupiti i kako izbjeći najčešće pogreške koje mnoge žrtve naprave u prvim danima nakon nesreće. Bez obzira jeste li zadobili ozljede, pretrpjeli strah, izgubili prihod ili vam je oštećeno vozilo – ovaj tekst će vam pomoći da razumijete svoja prava i donesete informirane odluke.

Tako ćete niže dobiti konkretne odgovore na pitanja poput:

„Kako dobiti odštetu nakon sudara?“

 „Na što sve imam pravo?“ 

„Koliko dugo traje postupak naknade štete?“ i slično

 

1. Tko ima pravo na naknadu štete?

Prema Zakonu o obveznim odnosima (“Narodne novine” broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.) i Zakonu o obveznom osiguranju u prometu (“Narodne novine” broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23.) pravo na naknadu štete ima:

  • osoba koja nije kriva za nesreću (npr. putnik u vozilu, vozač koji nije skrivio nesreću),

  • pod određenim uvjetima osoba djelomično kriva za nesreću (uz smanjenje odštete prema doprinosu odnosno suodgovornosti),

  • nasljednici odnosno članovi najuže obitelji smrtno stradale osobe ili osobe kod koje je nastupio osobito teški invaliditet.

Naknada se najčešće potražuje od osiguratelja vozila koje je skrivilo nesreću, ali postoje i situacije kad je odgovorna druga osoba (npr. poslodavac, organizator prijevoza, Hrvatski lovački savez ili trgovačko društvo/tijelo zaduženo za održavanje cesta).

 


2. Koje vrste štete se mogu tražiti?

Ako ste pretrpjeli prometnu nesreću, važno je znati da možete tražiti naknadu za više različitih vrsta štete – ne samo za štetu na vozilu, već i za posljedice po zdravlje, psihičko stanje, životnu svakodnevicu i financijsku sigurnost. Prema Zakonu o obveznim odnosima (ZOO), razlikujemo materijalnu i nematerijalnu štetu, a obje se mogu tražiti od osiguratelja odgovorne osobe ili druge odgovorne pravne/fizičke osobe.

a) Materijalna šteta

Materijalna šteta obuhvaća sve financijske gubitke koji su nastali kao izravna posljedica prometne nesreće. U praksi, to može uključivati:

  • Štetu na vozilu: trošak popravka, zamjenskog vozila ili iznos tržišne vrijednosti ako je vozilo uništeno (totalna šteta).

  • Troškove liječenja: lijekovi, specijalistički pregledi, fizikalna terapija, bolnička skrb, privatni pregledi, specijalna prehrana i drugo.

  • Izgubljenu zaradu: ako ste zbog ozljede bili spriječeni raditi, imate pravo na naknadu izgubljene plaće za to razdoblje, uključujući i bonuse ili dodatke koje biste inače primili.

  • Trošak tuđe pomoći u kućanstvu: ako vam je zbog ozljede bila potrebna pomoć druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (kuhanje, čišćenje, njega, itd.), ti troškovi se također mogu tražiti.

  • Troškove prijevoza: posebno ako ste morali koristiti taksi, hitnu pomoć ili javni prijevoz zbog odlazaka na preglede, terapije ili kontrole.

  • Trošak nabave ortopedskih pomagala: štake, invalidska kolica, ortoze, ulošci, ležajevi, madraci i slični predmeti koji su vam bili potrebni tijekom oporavka.

  • Budući troškovi liječenja: ako su vam predviđene daljnje operacije, terapije ili rehabilitacija, moguće je unaprijed zatražiti procijenjenu naknadu i za buduće troškove.

U pravilu, da bi vam bila priznana materijalna šteta, morate priložiti valjane račune, potvrde ili medicinsku dokumentaciju koja dokazuje iznos i uzročno-posljedičnu vezu s prometnom nesrećom.

b) Nematerijalna šteta

Nematerijalna šteta odnosi se na nefinancijsku, ali itekako stvarnu štetu – bol, strah, trajne posljedice i smanjenje kvalitete života koje ste doživjeli zbog nesreće. U hrvatskom pravu, najčešće priznavane vrste nematerijalne štete uključuju:

  • Naknada za pretrpljene fizičke bolove: visina naknade ovisi o težini ozljeda, intenzitetu boli i trajanju liječenja.

  • Naknada za psihičku bol i strah: ako ste pretrpjeli jak strah za vlastiti život ili zdravlje, osobito u trenucima nesreće ili neposredno nakon nje.

  • Naknada za smanjenje životne aktivnosti: ako su vam trajno ograničene fizičke sposobnosti, kretanje, rekreativne aktivnosti, radna sposobnost ili seksualna funkcija.

  • Naknada za estetsku štetu: vidljivi ožiljci, deformacije, trajna oštećenja lica ili tijela koja narušavaju vaš izgled i utječu na psihičko stanje.

  • Naknada za duševne boli zbog smrti bliske osobe: pravo imaju bračni partner, djeca, roditelji, a ponekad i druge bliske osobe koje su imale posebno jak emocionalni odnos s preminulim.

Visina naknade za nematerijalnu štetu određuje se prema medicinskom vještačenju i dosadašnjoj sudskoj praksi. Nije propisana fiksna formula, ali u praksi postoje orijentacijski iznosi koji se priznaju u pojedinim situacijama.

💡 Ključni savjet

Mnoge osobe pogrešno misle da mogu tražiti samo troškove popravka vozila, dok im zapravo pripada znatno šira naknada – uključujući fizičku i emocionalnu štetu. Zato je izuzetno važno da ne potpisujete nikakve nagodbe s osigurateljem prije nego što ste točno utvrdili sve vrste štete koje možete tražiti. Jednom potpisana nagodba najčešće isključuje pravo na dodatne zahtjeve.

 


3. Kome se podnosi zahtjev za naknadu štete?

Jedna od najčešćih dilema nakon prometne nesreće je upravo pitanje kome se obratiti radi ostvarivanja prava na naknadu štete. Pravilno adresiranje vašeg odštetnog zahtjeva uvelike može utjecati na brzinu rješavanja vašeg slučaja, visinu isplaćene naknade, kao i ukupni uspjeh cijelog postupka. U nastavku detaljno pojašnjavamo kome trebate podnijeti zahtjev, ovisno o specifičnim okolnostima prometne nesreće.

▶ Osiguravajuće društvo odgovorne osobe

U najvećem broju slučajeva zahtjev za naknadu štete trebate podnijeti osiguravajućoj kući kod koje je vozilo krivca za prometnu nesreću obvezno osigurano (auto-osiguranje). Svaki vlasnik vozila u Hrvatskoj dužan je sklopiti policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.

Za pronalaženje informacija o osiguratelju vozila odgovorne osobe, potrebni su vam sljedeći dokumenti i podaci:

  • Policijska potvrda o prometnoj nesreći (uključuje ime krivca, registarsku oznaku vozila, broj police osiguranja).

  • Europsko izvješće o prometnoj nesreći, ukoliko policija nije izašla na mjesto događaja, a sudionici su sami ispunili europski obrazac.

  • Registracijske oznake automobila, navedeno je dovoljno za utvrđivanje osiguranja, a što možete napraviti samostalno online

 

Zahtjev se podnosi u pisanom obliku, preporučenom poštom s povratnicom ili osobno u poslovnici osiguravajućeg društva, uz obveznu potvrdu o primitku. No, određena osiguravajuća društva olakšavaju postupak prijave štete, 

▶ Hrvatski ured za osiguranje (HUO)

Postoje situacije u kojima je vozač koji je skrivio prometnu nesreću pobjegao s mjesta događaja (nepoznato vozilo), vozio neregistrirano ili neosigurano vozilo, ili ima strano osiguranje koje ne posluje u Hrvatskoj. U tim specifičnim slučajevima, zahtjev za naknadu štete podnosi se Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO).

Bitno je da prometnu nesreću uredno prijavite policiji, jer je policijski zapisnik ključan dokument u postupku naknade štete kod HUO-a.

▶ Vozač ili vlasnik vozila osobno

Postoje određeni slučajevi u kojima se odštetni zahtjev podnosi izravno vozaču ili vlasniku vozila koji je odgovoran za nesreću, no takvi slučajevi nisu česti.

▶ Poslodavac odgovorne osobe ili prijevoznik

Ako se prometna nesreća dogodila dok je vozač vozio službeno vozilo ili je upravljao vozilom za prijevoz putnika ili robe, zahtjev za naknadu štete možete podnijeti izravno poslodavcu ili prijevozniku koji je odgovoran za vozilo i zaposlenike.

▶ Odgovorna osoba za održavanje prometnica (npr. lokalna uprava ili Hrvatske ceste)

Ako se prometna nesreća dogodila zbog loše održavane prometnice (rupe, neosvijetljenost, oštećeni prometni znakovi, itd.), imate pravo tražiti odštetu od odgovorne pravne osobe (država, grad, općina ili pravna osoba za održavanje cesta) koja je dužna održavati prometnicu u sigurnom stanju.

U ovom slučaju potrebno je dokazati povezanost nesreće s lošim stanjem prometnice (fotografijama, svjedocima, policijskim zapisnikom, prometnim vještačenjem).

▶ Hrvatski lovački savez (HLS)

Poseban oblik naknade štete postoji i ukoliko ste naletili na divljač na cesti, a prilikom koje je nastala materijalna ili nematerijalna šteta. U tim specifičnim slučajevima, zahtjev za naknadu štete možete podnijeti Hrvatskom lovačkom savezu (HLS).

Bitno je da prometnu nesreću uredno prijavite policiji i to odmah po naletu na divljač, jer je policijski zapisnik ključan dokument u postupku naknade štete kod HLS-a.

💡 Ključni savjet

Za pojedine vrste šteta je potrebno odmah konktatirati policiju koja će evidentirati prometnu nesreću, a nakon čega ćete tek moći ostvarivati svoje pravo na naknadu štete. U slučaju propuštanja ovog koraka potencijalno gubite pravo na naknadu štete. 

 


4. Kako izgleda postupak za ostvarivanje prava na naknadu štete nakon prometne nesreće?

Proces ostvarivanja prava na naknadu štete nakon prometne nesreće reguliran je Zakonom o obveznim odnosima (ZOO) te Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu. Postupak se sastoji od nekoliko jasno definiranih koraka koje je potrebno ispravno poduzeti kako biste ostvarili maksimalnu moguću odštetu.

Korak 1: Prijava prometne nesreće policiji ili ispunjavanje europskog izvješća

U slučaju prometne nesreće s ozlijeđenim osobama ili većom materijalnom štetom, obavezno je pozvati policiju koja će izvršiti očevid te napraviti službeni zapisnik o nesreći. Potvrda o prometnoj nesreći izdana od strane MUP-a (zajedno sa priklopom spisa) ili europsko izvješće o prometnoj nesreći predstavljaju ključan dokaz u postupku naknade štete.

Korak 2: Prikupljanje potrebne dokumentacije

Nakon nesreće potrebno je detaljno i sustavno prikupiti svu dokumentaciju relevantnu za dokazivanje štete. Ova dokumentacija uključuje:

  • Potvrda policije o prometnoj nesreći (zajedno s preostalim dijelom spisa) ili europsko izvješće o prometnoj nesreći

  • Medicinska dokumentacija: liječnički nalazi, otpusna pisma, specijalistički nalazi i dijagnoze

  • Račune za popravak vozila (iako se preporuča da ne vršite popravak vozila dok osiguravajuće društvo ne izvrši izvid štete), lijekove, ortopedska pomagala, prijevoz na liječenje ili rehabilitaciju, troškove pomoći treće osobe u kućanstvu

  • Fotografije mjesta nesreće i oštećenja vozila (ako je moguće; ukoliko je pozvana policija onda su isti fotografirali mjesto nesreće)

  • Snimke nadzornih kamera i svjedoci – potrebno je u slučaju osporavanja odgovornosti ili dvojbenosti oko odgovornosti

Precizno prikupljena dokumentacija ubrzava proces odštete i povećava šanse za maksimalnu naknadu štete.

Korak 3: Podnošenje odštetnog zahtjeva

Zahtjev za naknadu štete potrebno je poslati odgovarajućem osiguravajućem društvu koje pokriva štetu uzrokovanu vozilom koje je skrivilo nesreću. Zahtjev se podnosi pisanim putem (preporučenom poštom s povratnicom) ili osobno, uz potvrdu o primitku.

U zahtjevu treba jasno navesti:

  • Vaše osobne podatke i podatke vozila

  • Detaljan opis prometne nesreće

  • Precizan popis i opis materijalne i nematerijalne štete koju zahtijevate, uključujući konkretne iznose zajedno sa datumom od kojeg potražujete zatezne kamate

  • Broj police obveznog osiguranja odgovorne osobe

  • Popis priložene dokumentacije kao dokaz štete

Ispravno sastavljen zahtjev značajno povećava šanse za pozitivno rješavanje bez potrebe za sudskim postupkom.

Korak 4: Procjena štete od strane osiguratelja

Nakon zaprimanja Vašeg zahtjeva, osiguravajuće društvo ima zakonski rok unutar kojeg mora procijeniti štetu, tijekom kojih može:

  • Zatražiti dodatnu medicinsku dokumentaciju ili liječnički pregled

  • Naručiti vještačenje vozila ili medicinsko vještačenje radi procjene posljedica ozljeda

  • Zatražiti dodatna pojašnjenja ili izjave svjedoka, ako su dostupni

Važno je surađivati tijekom ove faze, ali istovremeno biti oprezan i konzultirati odvjetnika kako biste izbjegli smanjenje odštete zbog pogrešne ili nepotpune komunikacije.

Korak 5: Isplata odštete ili pokretanje sudskog postupka

Ako osiguratelj prizna Vaš odštetni zahtjev kao osnovan, u razumnom roku slijedi isplata naknade štete. Ako osiguravajuće društvo odbije zahtjev ili ponudi odštetu znatno nižu od stvarno nastale štete, sljedeći korak je podnošenje sudske tužbe za naknadu štete, no svakako prihvatite isplatu nespornog dijela štete koji Vam osiguravajuće društvo nudi.

 


5. Koliko dugo imam pravo tražiti naknadu štete?

Kod ostvarivanja prava na naknadu štete nakon prometne nesreće izrazito je važno poštivati rokove zastare propisane Zakonom o obveznim odnosima. Propuštanjem ovih rokova gubite pravo na ostvarenje naknade štete, čak i ako je zahtjev inače opravdan.

Osnovni rokovi zastare su sljedeći:

  • 3 godine od dana saznanja za štetu i počinitelja štete (subjektivni rok zastare) – ovaj rok počinje teći od trenutka kada ste saznali tko je odgovoran za prometnu nesreću i kolika je šteta nastala. Važno je naglasiti kako ovaj rok teče od saznanja, a ne nužno od dana nastanka same prometne nesreće.

  • 5 godina od nastanka štete (objektivni rok zastare) – u svakom slučaju, bez obzira kada ste saznali za štetu ili počinitelja, maksimalni rok za podnošenje zahtjeva za naknadu štete je pet godina od dana nastanka štete.

Posebni rokovi u slučaju kaznenog djela:
Ako je šteta nastala kao posljedica kaznenog djela, rok za ostvarenje prava na naknadu štete produljuje se i iznosi koliko i rok zastare kaznenog progona, koji može trajati znatno dulje. Svakako je potrebno napomenuti da za takvo što treba postojati pravomoćna kaznena odluka. 

 


6. Česte greške koje je potrebno izbjegavati kod naknade štete

U praksi se često susrećemo s greškama koje mogu značajno smanjiti ili čak potpuno onemogućiti ostvarivanje Vaših prava na odštetu. Kako biste maksimalno povećali šanse za uspješnu naplatu štete, izbjegavajte sljedeće pogreške:

1. Kašnjenje ili nepodnošenje zahtjeva u zakonskom roku:
Jedna od najčešćih grešaka je čekanje do posljednjeg trenutka za podnošenje odštetnog zahtjeva. Ako prekoračite rokove zastare (navedene u točki 6.), izgubit ćete pravo na odštetu, bez obzira na opravdanost Vašeg zahtjeva.

2. Prihvaćanje prve ponude osiguratelja bez konzultacije:
Osiguravajuće kuće često nude niže iznose od realne štete kako bi uštedjele na isplatama. Prihvaćanjem njihove početne ponude bez prethodne pravne analize ili savjetovanja s odvjetnikom, potencijalno ostvarujete manji iznos od onoga na koji imate pravo.

3. Nepotpuna ili neadekvatna dokumentacija:
Bez kvalitetne dokumentacije nemoguće je dokazati puni opseg pretrpljene štete. Svaka potvrda, račun, medicinski nalaz ili zapisnik može značiti razliku između niske i maksimalne odštete. Prikupljajte i čuvajte svu dokumentaciju povezanu s nesrećom i liječenjem odmah od početka postupka. Dodatno, svaku promjenu u zdravlju ili oštećenjima evidentirajte novim pregledom kako biste dobili novu dokumentaciju. 

4. Potpisivanje izvansudske nagodbe bez stručne provjere ili za nesporni dio štete:
Osiguratelji mogu inzistirati na brzoj izvansudskoj nagodbi. Međutim, potpisivanjem takve nagodbe potencijalno se odričete prava na dodatne zahtjeve.  U tom smislu jedna od najčešćih grešaka koje stranke naprave jest da potpisuju nagodbu sa osiguravajućih društvima za prvi ponuđeni iznos štete. Važno je napomenuti kako iznos štete koji Vam osiguravajuće društvo nudi u mirnom dijelu postupka, u suštini predstavlja nesporni dio štete koji će Vam se isplatiti čak i ukoliko ništa ne potpišete s osiguravajućim društvom,

5. Odustajanje od naknade štete zbog straha od sudskog postupka:
Mnogi oštećeni odustaju od naknade jer se boje visokih troškova sudskog postupka ili kompliciranosti pravne procedure. Međutim, većina troškova postupka (uključujući troškove odvjetnika) najčešće se može nadoknaditi od strane osiguratelja ili odgovorne osobe, posebno ako je zahtjev opravdan. Također, angažman odvjetnika značajno pojednostavljuje proces.

 


7. FAQ – Najčešća pitanja o naknadi štete nakon prometne nesreće

Jesam li "automatski" kriv ukoliko sam upravljao vozilom sa nedopuštenom količinom alkohola u krvi?

Niste. U svakom konkretnom slučaju je potrebno utvrditi postojanje uzročno-posljedične veze između Vašeg pijanstva, štetnog događaja i nastale štete. Primjerice, ne može biti kriv za nesreću (neovisno o količini alkohola u krvi) vozač koji stoji na semaforu na kojem je crveno svjetlo koje označava zabranu prolaska i u čije se vozilo odostraga zabije drugo motorno vozilo. 

Mogu li dobiti odštetu ako je vozač pobjegao ili nije osiguran?

Da. U tom slučaju naknadu štete možete tražiti od Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), koji naknadu isplaćuje iz posebnog fonda namijenjenog takvim situacijama.

Imam li pravo na naknadu štete ako sam djelomično kriv za prometnu nesreću?

U većini slučajeva imate pravo na naknadu štete čak i ako ste djelomično krivi, ali iznos odštete umanjuje se razmjerno Vašem stupnju suodgovornosti za nastanak nesreće odnosno Vašem doprinosu.

Koliko traje postupak ostvarivanja prava na naknadu štete?

Postupak izvansudskog ostvarivanja prava na naknadu štete obično bude okončano u roku 60 do 90 dana od nastanka štete. Trajanje sudskog postupka nije moguće unaprijed procijeniti, no prema Zakonu o parničnom postupku (“Narodne novine” broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.) sud prvog stupnja je dužan okončati prvostupanjski postupak u roku 3 (tri) godine od dana pokretanja postupka. 

Što učiniti ako osiguratelj odbije moj odštetni zahtjev?

Ako osiguratelj odbije Vaš zahtjev ili ponudi prenisku odštetu, preporučljivo je angažirati stručnu pomoć radi procjene osnovanosti zahtjeva pa u slučaju da je utvrđeno kako je zahtjev potencijalno osnovan, predlaže se prokretanje sudskog postupka.

Trebam li angažirati odvjetnika za naknadu štete?

Iako nije obavezno, angažiranje odvjetnika preporučuje se jer u bitnome olakšava postupak. U konačnici, u slučaju da Vam je osnovan zahtjev, trošak odvjetnika najčešće pokriva druga strana.


8. Zaključak: ostvarite svoja prava na naknadu štete

Naknada štete nakon prometne nesreće nije pitanje sreće ili dobre volje osiguravajućeg društva, već zakonsko pravo svakoga tko je pretrpio štetu – materijalnu ili nematerijalnu. 

Kao odvjetnik koji se u karijeri susreće s izazovima naknade štete nakon prometnih nesreća, preporučujem da se od samog početka obratite stručnjaku koji će osigurati da ostvarite maksimalnu odštetu koju zaslužujete.

Ako ste Vi ili Vaši bližnji pretrpjeli prometnu nesreću, nemojte čekati. 

Kontaktirajte nas odmah putem email-a:

📧 ivan@odvjetnik-guberina.hr

Za dodatne informacije o tome kako Vam naš odvjetnički ured može pomoći te kako postupamo sa strankama vezano za njihove odštetne zahtjeve, posjetite našu stranicu o naknadi štete klikom na tekst ovdje. 

Svaki slučaj zaslužuje individualni pristup i maksimalnu pažnju. Zajedno ćemo učiniti sve potrebno kako biste ostvarili najkvalitetniji ishod povodom Vašeg štetnog događaja. 

Kontaktirajte nas bez obaveza

Odvjetnički ured Ivan Guberina stoji vam na raspolaganju za pružanje savjeta i podrške kroz svaki korak pravnog procesa. Bez obzira trebate li savjet, zastupanje ili samo dodatne informacije o vašem slučaju, obratite nam se s povjerenjem.

Kontaktirajte nas bez obaveza i saznajte kako vam možemo pomoći u zaštiti vaših prava.

Email

ivan@odvjetnik-guberina.hr

Broj telefona

+385 95 870 5140

Adresa

10000 Zagreb, Hrvatska